Jeste li znali da se papir prije dvije tisuće godina proizvodio iz starih krpa, odnosno i da je bilo potrebno i do pet tjedana da se dobije komad papira od tkanine? Danas, papir se ponajviše proizvodi iz celuloze, a koja se proizvodi najčešće od drveta, drveta, ali može poslužiti i slama, bambus i šećerna trska.
Riječ je o materijalu kod kojeg se naglašava važnost njegova recikliranja, budući da se samo jedan list papira može reciklirati do šest puta, a čime se znatno smanjuju troškovi vode i električne energije u proizvodnji.
Poticanje recikliranja jedan je od glavnih zadataka projekta ”ZELENI KUTAK – ŠARENO PLATNO – ZA EKO VIROVITICU” koji provodi Grad Virovitica uz sufinanciranje Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Projektom se kroz kreativne aktivnosti mlade generacije, ali i sve građane želi potaknuti na promišljanje o važnosti adekvatnog gospodarenja otpadom i na konkretne akcije kojima bi se smanjile količine biorazgradivog otpada koji se odlaže na odlagalištima.
Podatci govore kako je za 1 tonu papira potrebno srušiti dva stabla, potrošiti 240.000 litara vode i 4.700 kWh energije. Za jednu tonu recikliranog papira ne treba srušiti nijedno stablo, a utroši se 180 L vode i 2750 kWh energije.
Virovitica godinama ima iskustva u odvojenom sakupljanju papira već u kućanstvima: mjesečno se na području grada Virovitice sakupi oko 150 tona papira, čime građani godišnje sačuvaju jednu poveću šumu.
Podsjećamo, osnovni sastojak za proizvodnju papira je celuloza koja se proizvodi od različitih biljnih vrsta. Najčešće je to drvo. Za njegovo recikliranje potrebno je čak 64 posto manje energije nego za proizvodnju novog.
Papir koji se nalazi u našim kućanstvima građani već odvajaju u plave kante.
U njih se, podsjećamo, NE ODLAŽE: indigo papir, fotografije, foto papir, pelene, iskorištene vlažne i papirnate maramice, tapete, ljepljive trake, plastificirani i metalizirani papir, ostala oštećena papirna ambalaža.
Što s tetrapakom?
Tetrapak, ambalaža koja u sebi sadrži 75 posto papira, 20 posto plastike (polietilen) i 5 aluminija odlaže se u plave kante na području Virovitice i okolice. Tetrapak je specifična i dugotrajna ambalaža, a procjenjuje se kako se u Hrvatskoj godišnje plasira oko 11 000 tona tetrapaka za napitke (sokovi i mlijeko). Tetrapak, kao i drugu ambalažu, treba oprati i spljoštiti prije odlaganja u kantu.
UREDSKI PAPIR – PROŠIRIMO MOGUĆNOSTI
Iako je digitalizacija poslovanja smanjila korištenje uredskog papira, i dalje je riječ o materijalu koji se ponekad prekomjerno troši i nepotrebno baca.
Podatci kažu kako je za jednu tonu kvalitetnog uredskog papira potrebno srušiti 24 drveta te da na papir i danas odlazi najveća količina otpada koji stvaramo na na poslu.
Količinu papira koji koristimo možemo smanjiti već danas u uredu, a evo nekoliko savjeta:
• Izbjegavajte ispis svega što nije neophodno
• Fotokopirajte i printajte dokumente obostrano
• Tekstove i dokumente uređujte na računalu, ne na papiru
• Koristite reciklirani papir
• Račune plaćajte online
• Iskoristite sav papir – ne bacajte list ako je na njemu ispisana samo jedna riječ ili rečenica, pretvorite ga u list za bilješke
NOVINE KAO ZDJELA, KARTON KAO SVJETILJKA
Novine, prospekti, neupotrebljive knjige, listovi iz notesa, karton, role ubrusa i wc papira – sve to može poslužiti puno bolje nego za baciti u plavu kantu.
Uz malo mašte i pribora, od navedenih materijala možete složiti prava umjetnička djela, ali i podmetače za čaše, zidne satove, ukrasne vaze, svjetiljke, ručne torbice…
Na internetu je mnoštvo ideja s detaljnim vodstvom kroz sam postupak stvaranja npr. košare za voće od starih novina ili zidnog sata, kao i za druge ideje vezane uz stari papir. Okušajte se u kreativi i pritom čuvajte okoliš.
ŠTO ZNAČE BROJEVI NA PAPIRNATOJ AMBALAŽI?
I papir, kao i druga amabalaža, nosi svoje brojeve.
20 – Kartonska ambalaža – uglavnom se koristi za kartonske kutije
21 – Razne vrste papira – novine, časopisi, katalozi (ravan karton)
22 – Uredski papir, knjige
23 – Karton (ambalaža za nesmrznutu hranu, čestitke, korice knjiga)
Projekt ”ZELENI KUTAK-ŠARENO PLATNO-ZA EKO VIROVITICU” sufinanciran je sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
(www.icv.hr)