U tjednu smo pred novim crkvenim vremenom, pred došašćem. Liturgijska godina počinje Prvom njedjeljom došašća, a završava Nedjeljom Krista Kralja svega stvorenja. Podijeljena je na tri vremena: božićno, uskrsno i vrijeme kroz godinu, a tih nedjelja ima 34.
Božićno vrijeme koje je uskoro pred nama naglašava otajstvo Božjega utjelovljenja, uskrsno otajstvo otkupljenja po Kristovu križu i uskrsnuću, a vrijeme kroz godinu predstavlja nešto manje intenzivno razdoblje u sklopu liturgijske godine, ali sa svrhom da bi se jasnije uočila uzvišenost cjelokupnoga vazmenoga otajstva.
Božićno vrijeme stoji na početku liturgijske godine, odnosno započinje Prvom nedjeljom došašća, nastavlja se narednim trima adventskim nedjeljama, svoj vrhunac ima u Božiću i Bogojavljenju, a prema današnjem računanju završava Krštenjem Gospodinovim, odnosno nedjeljom nakon Bogojavljenja.
Prva nedjelja došašća pada u nedjelju koja je najbliža blagdanu svetoga Andrije (30. studenoga), tj. u vremenu između 27. studenoga i 3. prosinca.
Riječ advent dolazi iz latinskoga jezika i označava dolazak, odnosno došašće, kako se to vrijeme i naziva u hrvatskom jeziku. Po svom smislu, došašće je intenzivna priprava za Kristov dolazak. Unutar te priprave ocrtavaju se tri vida: priprava za proslavu Kristova rođendana, odnosno na razumijevanje one otajstvenosti Božjega utjelovljenja koje se zbilo prije dvije tisuće godina, zatim priprava za Kristov dolazak u sadašnjem trenutku, odnosno kao onaj milosni događaj kada Boga na intenzivniji način primamo u svoje srce sada, te priprava za ponovni Kristov dolazak o kojemu ne znamo ni dana ni časa, ali smo baš zato pozvani bdjeti.
(www.icv.hr, pripremio: fra Ivica Jagodić)