Put od križa, put križa ili križni put, u prvotnom smislu, jest put kojim je naš Gospodin Isus Krist prošao na Veliki petak noseći Jeruzalemom drvo križa od upraviteljeva dvora ulicom koja se danas zove Via dolorosa, kroz zapadna gradska vrata, do Lubanjišta, s desne strane ceste.
O tom događaju pripovijedaju evanđelisti. Ta su se izvješća razvila iz povijesnih sjećanja na Isusov život, ali ni jedno od njih nije toliko povijesni prikaz Isusova umiranja koliko teološko tumačenje povijesti, zasnovano na poznatom povijesnom događaju: da su učenici izdali, zatajili i napustili Isusa te da je On po kratkom postupku osuđen na smrt i raspet u Jeruzalemu u vrijeme rimskoga upravitelja Poncija Pilata.
Križ je izvor svih blagoslova i uzrok svih milosti, znak spasenja, ono čime vjernik označava svoje čelo, usne i prsi; utiskuje ga kao mudrost i snagu u svoju pamet, srce i na ramena. Vjernik na Isusov križ pribija svoje grijehe, snagom križa satire oholost i jača svoju slabost, iz njega u tjeskobama crpi utjehu, njemu se utječe u pogibeljima i zaštićen njegovom snagom korača putovima svijeta dok ne prispije u nebeski dom. U vjeri ponavlja: „O, zdravo Križu, nado sva!” Ne da bi ga želio i tražio, nego da bi ga razumio, prihvatio, podnio, pripitomio. Trpljenjem na križu Isus nije samo dovršio otkupljenje nego je otkupio i samu ljudsku patnju.
Moliti križni put znači ponovo prolaziti istim putem koji se danas u 10 sati upriličuje u Virovitičkom križnom putu hodajući ulicama i mjestima našega kraja od crkve sv. Roka, kroz Preradovićevu i Fujsovu ulicu, zatim uspinjanjem u Sveti Đurađ kod kapelice sv. Jurja, pa nastavak prema Podgorju i Golom Brdu, a onda putem Paradajz ulice do Korije, poslije koje se ulazi u Strossmayerovu ulicu, a ona opet vodi do naše crkve sv. Roka gdje će biti slavljena sveta misa na završetku križnog puta.
Ovaj križni put bit će nam prigoda da se prisjetimo kako je Božji Sin prošao Jeruzalemom, od prostora gdje je osuđen do mjesta sramotne smrti na Kalvariji. Duhom se sudjeluje u patnji koju je Isus podnio u posljednjih šest sati zemaljskoga života.
(www.icv.hr, pripremio: fra Ivica Jagodić)