Nastavljamo svoj hod u korizmi koji je Poziv na obraćenje, s kojim se često susrećemo u Bibliji jer nas podsjeća na to da ne možemo vječno računati s vremenom. Naš zemaljski život je ograničen, on je poput leta zrakoplova pokraj nas. Zato moramo koristiti vrijeme: činiti dobro, odbacivati zlo, živjeti tako da se svidimo Bogu. Tako promatrana korizma je ozbiljno vrijeme hitne opomene.
Na drugoj strani, nemamo povoda pokazivati žalosno i kiselo lice i biti potišteni. Zašto ne? Jer poruka o obraćenju, kajanju i pokori je radosna vijest, utješna poruka. Nama je rečeno: svejedno gdje stojiš, možeš početi nanovo, možeš pokušati ponovno sa svojom vjerom, s nasljedovanjem Isusa.
Bog čeka na svakoga i spreman je svakoga koji se njemu okreće i čini korak prema njemu prihvatiti. Bog je pun spremnosti na pomirenje, on je: “nježnost sama i milosrđe, spor na ljutnju, a bogat dobrotom, on se nad zlom ražali” (Jl 2,13).
Mi smo doduše često slušali da trebamo s novim ušima slušati i primijetili da sve ipak nije tako jasno. Korizma poziva nas: zgrabite šansu, pomirite se s Bogom i vašem životu dajte novi smjer!
Najvažnije je kod toga, ako se slijedi taj poziv, da je namjera unutrašnje odluke: Da, ja hoću nanovo početi, svjesnije živjeti s Bogom i u vjernosti prema njegovim zapovijedima.
(www.icv.hr, pripremio: fra Ivica Jagodić)